Srčani udar

Bolesti i StanjaSrčani udar

Najpopularnije

Srčani udar nastaje kada je dotok krvi u srce ozbiljno smanjen ili blokiran. Blokada je obično posljedica nakupljanja masti, kolesterola i drugih tvari u srčanim (koronarnim) arterijama. Masne naslage koje sadrže kolesterol nazivaju se plakovi. Proces nakupljanja plaka naziva se ateroskleroza.

Ponekad plak može puknuti i stvoriti ugrušak koji blokira protok krvi. Nedostatak protoka krvi može oštetiti ili uništiti dio srčanog mišića.

Srčani udar naziva se i infarkt miokarda.

Za srčani udar potrebno je brzo liječenje kako bi se spriječila smrt. Nazovite hitnu medicinsku pomoć ako mislite da možda imate srčani udar.

Simptomi srčanog udara

Simptomi srčanog udara su različiti. Neki ljudi imaju blage simptome. Drugi imaju teške simptome. Neki ljudi nemaju simptome.

Uobičajeni simptomi srčanog udara uključuju:

  • Bol u prsima koja se može osjećati kao pritisak, stezanje, bol, stiskanje
  • Bol ili nelagoda koja se širi na rame, ruku, leđa, vrat, čeljust, zube ili ponekad gornji dio trbuha
  • Hladan znoj
  • Umor
  • Žgaravica ili probavne smetnje
  • Omaglica ili iznenadna vrtoglavica
  • Mučnina
  • Kratkoća daha

Žene mogu imati atipične simptome poput kratke ili oštre boli u vratu, ruci ili leđima. Ponekad je prvi simptom srčanog udara iznenadni srčani zastoj.

Neki srčani udari pogađaju iznenada. Ali mnogi ljudi imaju znakove upozorenja i simptome satima, danima ili tjednima unaprijed. Bol u prsima ili pritisak (angina) koji se neprestano javljaju i ne nestaju s odmorom mogu biti rani znak upozorenja. Angina je uzrokovana privremenim smanjenjem dotoka krvi u srce.

Kada posjetiti liječnika

Odmah potražite pomoć ako mislite da imate srčani udar. Poduzmite ove korake:

  • Pozvati hitnu medicinsku pomoć. Ako mislite da imate srčani udar, odmah nazovite hitnu medicinsku pomoć. Ako nemate pristup hitnoj medicinskoj pomoći, neka vas netko odveze do najbliže bolnice. Vozite sami samo ako nema drugih opcija.
  • Uzmite nitroglicerin, ako vam je propisao liječnik. Uzmite ga prema uputama dok čekate hitnu pomoć.
  • Uzmite aspirin, ako je preporučeno. Uzimanje aspirina tijekom srčanog udara može smanjiti oštećenje srca sprječavanjem zgrušavanja krvi. Aspirin može stupiti u interakciju s drugim lijekovima. Nemojte uzimati aspirin osim ako vam to ne kaže vaš liječnik ili osoblje hitne medicinske pomoći. Nemojte odgađati nazvati hitnu da uzmete aspirin. Prvo nazovite hitnu pomoć.

Što učiniti ako vidite nekoga tko možda ima srčani udar

Ako je netko bez svijesti i mislite da ima srčani udar, prvo nazovite hitnu medicinsku pomoć. Zatim provjerite diše li osoba i ima li puls. Ako osoba ne diše ili ne nađete puls, tek tada trebate započeti s CPR-om.

  • Ako niste obučeni za CPR, radite CPR samo rukama. To znači snažno i brzo pritiskati prsa osobe – oko 100 do 120 kompresija u minuti.
  • Ako ste obučeni za CPR i sigurni ste u svoje sposobnosti, počnite s 30 kompresija prsnog koša prije nego napravite dva udisaja za spašavanje.

Uzroci srčanog udara

Bolest koronarnih arterija uzrokuje većinu srčanih udara. Kod bolesti koronarne arterije jedna ili više srčanih (koronarnih) arterija su začepljene. To je obično zbog naslaga koje sadrže kolesterol zvanih plakovi. Plakovi mogu suziti arterije, smanjujući dotok krvi u srce.

Ako se plak otvori, može uzrokovati krvni ugrušak u srcu.

Srčani udar može biti uzrokovan potpunim ili djelomičnim začepljenjem srčane (koronarne) arterije. Jedan od načina klasifikacije srčanih udara je EKG, odnosno pokazuje li elektrokardiogram (EKG ili EKG) neke specifične promjene (ST elevacija) koje zahtijevaju hitno invazivno liječenje. Vaš liječnik može koristiti rezultate EKG-a za opisivanje ovih vrsta srčanih udara.

  • Akutna potpuna blokada srednje ili velike srčane arterije obično znači da ste imali infarkt miokarda sa ST elevacijom (STEMI).
  • Djelomična blokada često znači da ste imali infarkt miokarda bez ST elevacije (NSTEMI). Međutim, neki ljudi s NSTEMI imaju potpunu blokadu.

Nisu svi srčani udari uzrokovani začepljenim arterijama. Ostali uzroci uključuju:

  • Spazam koronarne arterije. Ovo je ozbiljno stiskanje krvne žile koja nije začepljena. Arterija općenito ima kolesterolske plakove ili postoji rano otvrdnuće žile zbog pušenja ili drugih čimbenika rizika. Drugi nazivi za grčeve koronarnih arterija su Prinzmetalova angina, vazospastična angina ili varijantna angina.
  • Određene infekcije. COVID-19 i druge virusne infekcije mogu uzrokovati oštećenje srčanog mišića.
  • Spontana disekcija koronarne arterije (SCAD). Ovo po život opasno stanje uzrokovano je pukotinom unutar srčane arterije.

Faktori rizika

Čimbenici rizika od srčanog udara uključuju:

  • Dob. Muškarci u dobi od 45 godina i stariji i žene u dobi od 55 godina i više imaju veću vjerojatnost da će doživjeti srčani udar nego mlađi muškarci i žene.
  • Upotreba duhana. To uključuje pušenje i dugotrajnu izloženost pasivnom pušenju. Ako pušite, prestanite.
  • Visoki krvni tlak. S vremenom, visoki krvni tlak može oštetiti arterije koje vode do srca. Visoki krvni tlak koji se javlja s drugim stanjima, poput pretilosti, visokog kolesterola ili dijabetesa, još više povećava rizik.
  • Visoki kolesterol ili trigliceridi. Visoka razina kolesterola lipoproteina niske gustoće (LDL) (“lošeg” kolesterola) najvjerojatnije će suziti arterije. Visoka razina određenih masnoća u krvi zvanih trigliceridi također povećava rizik od srčanog udara. Vaš rizik od srčanog udara može pasti ako su razine lipoproteina visoke gustoće (HDL) kolesterola – “dobrog” kolesterola – u standardnom rasponu.
  • Pretilost. Pretilost je povezana s visokim krvnim tlakom, dijabetesom, visokim razinama triglicerida i lošeg kolesterola te niskim razinama dobrog kolesterola.
  • Dijabetes. Šećer u krvi raste kada tijelo ne proizvodi hormon koji se zove inzulin ili ga ne može pravilno koristiti. Visoka razina šećera u krvi povećava rizik od srčanog udara.
  • Metabolični sindrom. Ovo je kombinacija najmanje tri od sljedećih stvari: povećani struk (centralna pretilost), visoki krvni tlak, nizak dobar kolesterol, visoki trigliceridi i visoki šećer u krvi. Ako imate metabolički sindrom, dvostruko je veća vjerojatnost da ćete razviti srčanu bolest nego ako ga nemate.
  • Obiteljska povijest srčanih udara. Ako je brat, sestra, roditelj ili baka i djed imao rani srčani udar (do 55. godine za muškarce i do 65. godine za žene), mogli biste biti izloženi povećanom riziku.
  • Nedovoljno vježbanja. Nedostatak tjelesne aktivnosti (sjedilački način života) povezan je s većim rizikom od srčanog udara. Redovita tjelovježba poboljšava zdravlje srca.
  • Nezdrava prehrana. Prehrana bogata šećerima, životinjskim mastima, prerađenom hranom, transmasnoćama i soli povećava rizik od srčanog udara. Jedite puno voća, povrća, vlakana i zdravih ulja.
  • Stres. Emocionalni stres, kao što je ekstremna ljutnja, može povećati rizik od srčanog udara.
  • Ilegalna uporaba droga. Kokain i amfetamini su stimulansi. Oni mogu izazvati grč koronarne arterije koji može izazvati srčani udar.
  • Povijest preeklampsije. Ovo stanje uzrokuje visoki krvni tlak tijekom trudnoće. Povećava životni rizik od srčanih bolesti.
  • Autoimuno stanje. Bolovanje od bolesti poput reumatoidnog artritisa ili lupusa može povećati rizik od srčanog udara.

Komplikacije

Komplikacije srčanog udara često su posljedica oštećenja srčanog mišića. Potencijalne komplikacije srčanog udara uključuju:

  • Nepravilni ili atipični srčani ritmovi (aritmije). Oštećenje od srčanog udara može utjecati na to kako se električni signali kreću kroz srce, uzrokujući promjene otkucaja srca. Neki mogu biti ozbiljni i mogu biti smrtonosni.
  • Kardiogeni šok. Ovo rijetko stanje nastaje kada srce iznenada ne može pumpati krv.
  • Zastoj srca. Mnogo oštećenja srčanog mišićnog tkiva može učiniti srce nesposobnim pumpati krv. Zatajenje srca može biti privremeno ili dugotrajno (kronično).
  • Upala vrećastog tkiva koje okružuje srce (perikarditis). Ponekad srčani udar izaziva pogrešnu reakciju imunološkog sustava. Ovo se stanje može nazvati Dresslerovim sindromom, sindromom nakon infarkta miokarda ili sindromom postkardijalne ozljede.
  • Srčani zastoj. Bez upozorenja, srce staje. Nagla promjena signala srca uzrokuje iznenadni srčani zastoj. Srčani udar povećava rizik od ovog po život opasnog stanja. Može dovesti do smrti (iznenadne srčane smrti) bez trenutnog liječenja.

Prevencija

Nikada nije prekasno poduzeti korake da spriječite srčani udar – čak i ako ste ga već imali. Evo načina kako spriječiti srčani udar.

  • Pridržavajte se zdravog načina života. Nemojte pušiti. Održavajte zdravu težinu prehranom zdravom za srce. Redovito vježbajte i upravljajte stresom.
  • Upravljajte drugim zdravstvenim stanjima. Određena stanja, poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa, mogu povećati rizik od srčanog udara. Pitajte svog liječnika koliko često trebate preglede.
  • Uzimajte lijekove prema uputama. Vaš liječnik vam može propisati lijekove za zaštitu i poboljšanje zdravlja vašeg srca.

Također je dobra ideja pravilno naučiti CPR kako biste mogli pomoći nekome tko ima srčani udar. Razmislite o pohađanju akreditiranog tečaja prve pomoći, uključujući CPR i korištenje automatskog vanjskog defibrilatora (AED).

Prethodni članak
Sljedeći članak

Posljednje objavljeno

Slične objave