Amnezija

Amnezija se odnosi na gubitak sjećanja, poput činjenica, podataka i iskustava. Iako je zaboravljanje vlastitog identiteta nešto što vidimo u filmovima i na televiziji, to općenito nije slučaj kod amnezije u stvarnom životu.

Umjesto toga, ljudi s amnezijom – koji se također naziva amnestički sindrom – obično znaju tko su. No, mogu imati problema s učenjem novih informacija i stvaranjem novih sjećanja.

Amnezija može biti uzrokovana oštećenjem dijelova mozga koja su od vitalnog značaja za proces obrade pamćenja. Za razliku od privremene epizode gubitka pamćenja (prolazna globalna amnezija), amnezija može biti trajna.

Ne postoji specifičan tretman za amneziju, ali tehnike za osnaživanje pamćenja i psihološka podrška mogu pomoći osobama s amnezijom i njihovim obiteljima da se nose s njom.

Simptomi

Dva glavna obilježja amnezije su:

• Poteškoće u učenju novih informacija nakon pojave amnezije (anterogradna amnezija)
• Poteškoće pri sjećanju prošlih događaja i prethodno poznatih informacija (retrogradna amnezija)

Većina ljudi s amnezijom ima problema s kratkoročnim pamćenjem – ne mogu zapamtiti nove informacije. Najvjerojatnije je da će se nedavna sjećanja izgubiti, dok duboko ukorijenjena sjećanja mogu biti pošteđena. Osoba sa amnezijom se može prisjetiti iskustava iz djetinjstva ili znati imena bivših predsjednika, ali ne može imenovati sadašnjeg predsjednika, znati koji je mjesec ili se sjetiti što je bilo za doručak.

Izolirani gubitak pamćenja ne utječe na nečiju inteligenciju, opće znanje, svijest, raspon pažnje, rasuđivanje, osobnost ili identitet. Osobe s amnezijom obično mogu razumjeti pisane i izgovorene riječi i mogu naučiti vještine poput vožnje bicikla ili sviranja klavira. Oni mogu shvatiti da imaju poremećaj pamćenja.

Amnezija nije isto što i demencija. Demencija često uključuje gubitak pamćenja, ali također uključuje i druge značajne kognitivne probleme koji dovode do pada u svakodnevnom funkcioniranju.

Obrazac zaboravljanja također je čest simptom blagog kognitivnog oštećenja, ali problemi s pamćenjem i drugi kognitivni problemi kod nisu tako ozbiljni kao oni koji se javljaju kod demencije.

Dodatni znakovi i simptomi

Ovisno o uzroku amnezije, drugi znakovi i simptomi mogu uključivati:

• Lažna sjećanja (konfabulacije), ili potpuno izmišljena ili sastavljena od pravih sjećanja ali ispremještana u vremenu
• Zbunjenost ili dezorijentacija

Kada posjetiti liječnika

Svatko tko doživi neobjašnjivi gubitak pamćenja, ozljedu glave, zbunjenost ili dezorijentiranost zahtijeva hitnu liječničku pomoć.

Osoba s amnezijom možda neće moći identificirati svoju lokaciju ili biti prisebna da potraži liječničku pomoć. Ako netko koga poznajete ima simptome amnezije, pomozite toj osobi da dobije liječničku pomoć.

Uzroci

Normalna funkcija pamćenja uključuje mnoge dijelove mozga. Bilo koja bolest ili ozljeda koja zahvaća mozak može ometati pamćenje.

Amnezija može rezultirati oštećenjem moždanih struktura koje tvore limbički sustav, koji kontrolira vaše emocije i sjećanja. Te strukture uključuju talamus, koji se nalazi duboko u središtu vašeg mozga, i formacije hipokampusa, koje se nalaze unutar temporalnih režnjeva vašeg mozga.

Amnezija uzrokovana ozljedom ili oštećenjem mozga poznata je kao neurološka amnezija. Mogući uzroci neurološke amnezije uključuju:

• Moždani udar
• Upala mozga (encefalitis) kao rezultat infekcije virusom kao što je herpes simplex virus, kao autoimuna reakcija na rak negdje drugdje u tijelu (paraneoplastični limbički encefalitis) ili kao autoimuna reakcija u odsutnosti raka
• Nedostatak odgovarajuće količine kisika u mozgu, na primjer, zbog srčanog udara, respiratornog distresa ili trovanja ugljičnim monoksidom
• Dugotrajna konzumacija alkohola koja dovodi do nedostatka tiamina (vitamina B-1) (Wernicke-Korsakoffov sindrom)
• Tumori u područjima mozga koja kontroliraju pamćenje
• Degenerativne bolesti mozga, kao što je Alzheimerova bolest i drugi oblici demencije
• Napadaji
• Određeni lijekovi, poput benzodiazepina ili drugih lijekova koji djeluju kao sedativi

Ozljede glave koje uzrokuju potres mozga, bilo u prometnoj nesreći ili sportu, mogu dovesti do zbunjenosti i problema s pamćenjem novih informacija. To je osobito često u ranim fazama oporavka. Blage ozljede glave obično ne uzrokuju dugotrajnu amneziju, ali teže ozljede glave mogu izazvati trajnu amneziju.

Druga rijetka vrsta amnezije, nazvana disocijativna (psihogena) amnezija, proizlazi iz emocionalnog šoka ili traume, kao što je na primjer žrtva nasilnog zločina. Kod ovog poremećaja osoba može izgubiti osobna sjećanja i autobiografske podatke, ali obično samo nakratko.

Faktori rizika

Mogućnost nastanka i razvoja amnezije može se povećati ako ste doživjeli:

• Operaciju mozga, ozljedu glave ili traumu
• Moždani udar
• Prekomjernu konzumaciju alkohola
• Napade

Komplikacije

Amnezija se razlikuje po težini i opsegu, ali čak i blaga amnezija ostavlja danak u svakodnevnim aktivnostima i kvaliteti života. Sindrom može uzrokovati probleme na poslu, u školi i u društvenim okruženjima.

Možda neće biti moguće vratiti izgubljena sjećanja. Neki ljudi s ozbiljnim problemima s pamćenjem moraju živjeti pod nadzorom ili u ustanovi za produženu skrb.

Prevencija

Budući da je oštećenje mozga temeljni uzrok amnezije, važno je poduzeti korake kako biste smanjili mogućnost ozljede mozga.

Preventivni koraci su:

• Izbjegavajte pretjeranu konzumaciju alkohola.
• Nosite kacigu kada vozite bicikl i sigurnosni pojas kada vozite.
• Brzo liječite svaku infekciju tako da nema šanse da se proširi na mozak.
• Odmah potražite liječničku pomoć ako imate bilo kakve simptome koji upućuju na moždani udar ili aneurizmu mozga, poput jake glavobolje ili jednostrane obamrlosti ili paralize.