Dijabetes tipa 2

Dijabetes tipa 2 je poremećaj u načinu na koji tijelo regulira i koristi šećer (glukozu) kao gorivo. Ovo dugotrajno (kronično) stanje rezultira prevelikom količinom šećera koji cirkulira krvotokom. Na kraju, visoka razina šećera u krvi može dovesti do poremećaja krvožilnog, živčanog i imunološkog sustava.

Kod dijabetesa tipa 2 na djelu su prvenstveno dva međusobno povezana problema. Vaša gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina – hormona koji regulira kretanje šećera u vaše stanice – a stanice slabo reagiraju na inzulin i uzimaju manje šećera.

Dijabetes tipa 2 prije je bio poznat kao dijabetes u odrasloj dobi, ali i dijabetes tipa 1 i tip 2 mogu započeti tijekom djetinjstva i odrasle dobi. Tip 2 je češći kod starijih odraslih osoba, ali povećanje broja djece s pretilošću dovelo je do više slučajeva dijabetesa tipa 2 kod mlađih ljudi.

Ne postoji lijek za dijabetes tipa 2, ali gubitak tjelesne težine, pravilna prehrana i tjelovježba mogu vam pomoći u borbi protiv bolesti. Ako dijeta i tjelovježba nisu dovoljni za kontrolu šećera u krvi, možda ćete trebati i lijekove za dijabetes ili inzulinsku terapiju.

Simptomi

Znakovi i simptomi dijabetesa tipa 2 često se razvijaju polako. Zapravo, možete godinama živjeti s dijabetesom tipa 2, a da to ne znate. Kada su znakovi i simptomi prisutni, mogu uključivati:

• Pojačana žeđ
• Učestalo mokrenje
• Povećana glad
• Nenamjeran gubitak težine
• Umor
• Zamagljen vid
• Ranice koje sporo zacjeljuju
• Česte infekcije
• Utrnulost ili trnci u rukama ili nogama
• Područja tamne kože, obično u pazuhu i vratu

Kada posjetiti liječnika

Posjetite svog liječnika ako primijetite bilo kakve znakove ili simptome dijabetesa tipa 2.

Uzroci

Dijabetes tipa 2 prvenstveno je rezultat dvaju međusobno povezanih problema:

• Stanice u mišićima, masti i jetri postaju otporne na inzulin. Budući da te stanice ne komuniciraju na normalan način s inzulinom, ne unose dovoljno šećera.
• Gušterača ne može proizvesti dovoljno inzulina za kontrolu razine šećera u krvi.

Točno zašto se to događa nije poznato, ali prekomjerna tjelesna težina i neaktivnost ključni su faktori koji doprinose.

Kako djeluje inzulin

Inzulin je hormon koji dolazi iz žlijezde koja se nalazi iza i ispod želuca (gušterače). Inzulin regulira način na koji tijelo koristi šećer na sljedeće načine:

• Šećer u krvotoku potiče gušteraču na lučenje inzulina.
• Inzulin cirkulira u krvotoku, omogućujući šećeru da uđe u vaše stanice.
• Količina šećera u krvotoku opada.
• Kao odgovor na ovaj pad, gušterača oslobađa manje inzulina.

Uloga glukoze

Glukoza — šećer — glavni je izvor energije za stanice koje čine mišiće i druga tkiva. Upotreba i regulacija glukoze uključuje sljedeće:

• Glukoza dolazi iz dva glavna izvora: hrane i vaše jetre.
• Glukoza se apsorbira u krvotok, gdje uz pomoć inzulina ulazi u stanice.
• Vaša jetra skladišti i proizvodi glukozu.
• Kada su vam razine glukoze niske, primjerice kada niste jeli neko vrijeme, jetra razgrađuje pohranjeni glikogen u glukozu kako bi vašu razinu glukoze održala u normalnom rasponu.

Kod dijabetesa tipa 2 ovaj proces ne funkcionira dobro. Umjesto da se preseli u vaše stanice, šećer se nakuplja u krvotoku. Kako se razina šećera u krvi povećava, beta stanice gušterače koje proizvode inzulin oslobađaju više inzulina. Na kraju te stanice postaju oštećene i ne mogu proizvesti dovoljno inzulina da zadovolje potrebe tijela.

Kod manje uobičajenog dijabetesa tipa 1, imunološki sustav greškom uništava beta stanice, ostavljajući tijelo s malo ili nimalo inzulina.

Faktori rizika

Čimbenici koji mogu povećati rizik od dijabetesa tipa 2 uključuju:

• Težina. Prekomjerna težina ili pretilost glavni je rizik.
• Distribucija masti. Pohranjivanje masti uglavnom na trbuhu – umjesto na bokovima i bedrima – ukazuje na veći rizik. Vaš rizik od dijabetesa tipa 2 raste ako ste muškarac s opsegom struka iznad 101,6 centimetara ili žena s mjerenjem iznad 88,9 centimetara.
• Neaktivnost. Što ste manje aktivni, veći je rizik. Tjelesna aktivnost pomaže u kontroli težine, koristi glukozu kao energiju i čini vaše stanice osjetljivijima na inzulin.
• Obiteljska povijest. Rizik od dijabetesa tipa 2 povećava se ako vaš roditelj ili brat ili sestra imaju dijabetes tipa 2.
• Rasa i etnička pripadnost. Iako je nejasno zašto, ljudi određenih rasa i etničkih pripadnosti – uključujući crnce, hispanoamerikance, indijance i azijske ljude te stanovnike pacifičkih otoka – imaju veću vjerojatnost da će razviti dijabetes tipa 2 nego bijelci.
• Razine lipida u krvi. Povećani rizik povezan je s niskim razinama kolesterola lipoproteina visoke gustoće (HDL) — „dobrog” kolesterola — i visokim razinama triglicerida.
• Dob. Rizik od dijabetesa tipa 2 raste kako starite, osobito nakon 45. godine.
• Predijabetes. Predijabetes je stanje u kojem je razina šećera u krvi viša od normalne, ali nedovoljno visoka da bi se klasificirala kao dijabetes. Ako se ne liječi, predijabetes često napreduje do dijabetesa tipa 2.
• Rizici povezani s trudnoćom. Rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 povećava se ako ste tijekom trudnoće razvili gestacijski dijabetes ili ako ste rodili dijete teže od 4 kilograma.
• Sindrom policističnih jajnika. Sindrom policističnih jajnika — uobičajeno stanje koje karakteriziraju neredovite menstruacije, prekomjerni rast kose i pretilost — povećava rizik od dijabetesa
• Područja tamne kože, obično u pazuhu i vratu. Ovo stanje često ukazuje na inzulinsku rezistenciju.

Komplikacije

Dijabetes tipa 2 utječe na mnoge glavne organe, uključujući srce, krvne žile, živce, oči i bubrege. Također, faktori koji povećavaju rizik od dijabetesa su faktori rizika za druge ozbiljne kronične bolesti. Upravljanje dijabetesom i kontrola šećera u krvi može smanjiti rizik od ovih komplikacija ili istovremenih stanja (popratnih bolesti).

Potencijalne komplikacije dijabetesa i česti komorbiditeti uključuju:

• Bolesti srca i krvnih žila. Dijabetes je povezan s povećanim rizikom od bolesti srca, moždanog udara, visokog krvnog tlaka i suženja krvnih žila (ateroskleroze).
• Oštećenje živaca (neuropatija) u udovima. Visoka razina šećera u krvi s vremenom može oštetiti ili uništiti živce, rezultirajući trncima, utrnulošću, peckanjem, boli ili eventualnim gubitkom osjeta koji obično počinje na vrhovima prstiju na nogama ili rukama i postupno se širi prema gore.
• Ostala oštećenja živaca. Oštećenje srčanih živaca može doprinijeti nepravilnom srčanom ritmu. Oštećenje živaca u probavnom sustavu može uzrokovati probleme s mučninom, povraćanjem, proljevom ili zatvorom. Kod muškaraca, oštećenje živaca može uzrokovati erektilnu disfunkciju.
• Bolest bubrega. Dijabetes može dovesti do kronične bolesti bubrega ili ireverzibilnog završnog stadija bolesti bubrega, što može zahtijevati dijalizu ili transplantaciju bubrega.
• Oštećenje oka. Dijabetes povećava rizik od ozbiljnih očnih bolesti, poput katarakte i glaukoma, te može oštetiti krvne žile mrežnice, što potencijalno može dovesti do sljepoće.
• Kožna oboljenja. Dijabetes vas može učiniti osjetljivijima na kožne probleme, uključujući bakterijske i gljivične infekcije.
• Sporo zacjeljivanje. Ako se ne liječe, posjekotine i mjehuri mogu postati ozbiljne infekcije koje mogu loše zacijeliti. Ozbiljna oštećenja mogu zahtijevati amputaciju prstiju, stopala ili noge.
• Oštećenje sluha. Problemi sa sluhom češći su kod osoba s dijabetesom.
• Apneja za vrijeme spavanja. Opstruktivna apneja za vrijeme spavanja uobičajena je kod ljudi koji žive s dijabetesom tipa 2. Pretilost može biti glavni čimbenik koji pridonosi oba stanja. Nije jasno poboljšava li liječenje apneje za vrijeme spavanja kontrolu šećera u krvi.
• Demencija. Čini se da dijabetes tipa 2 povećava rizik od Alzheimerove bolesti i drugih poremećaja koji uzrokuju demenciju. Loša kontrola razine šećera u krvi povezana je s bržim padom pamćenja i drugih vještina razmišljanja.

Prevencija

Odabir zdravog načina života može spriječiti dijabetes tipa 2, a to vrijedi čak i ako imate biološke rođake koji žive s dijabetesom. Ako ste dobili dijagnozu predijabetesa, promjene načina života mogu usporiti ili zaustaviti napredovanje u dijabetes.

Zdrav način života uključuje:

• Prehrana zdravom hranom. Birajte hranu s manje masti i kalorija, a s više vlakana. Usredotočite se na voće, povrće i cjelovite žitarice.
• Aktivirati se. Ciljajte na 150 ili više minuta tjedno umjerene do snažne aerobne aktivnosti, kao što je brzo hodanje, vožnja bicikla, trčanje ili plivanje.
• Mršavjeti. Gubitak umjerene težine i njeno održavanje može odgoditi napredovanje iz predijabetesa u dijabetes tipa 2. Ako imate predijabetes, gubitak od 7% do 10% tjelesne težine može smanjiti rizik od dijabetesa.
• Izbjegavanje dugotrajne neaktivnosti. Dugotrajno mirno sjedenje može povećati rizik od dijabetesa tipa 2. Pokušajte ustati svakih 30 minuta i kretati se barem nekoliko minuta.

Osobama s predijabetesom može se propisati metformin (Fortamet, Glumetza, drugi), oralni lijek za dijabetes, kako bi se smanjio rizik od dijabetesa tipa 2. To se obično propisuje starijim odraslim osobama koje su pretile i ne mogu sniziti razinu šećera u krvi promjenom načina života.

Dijagnoza

Dijabetes tipa 2 obično se dijagnosticira pomoću testa glikiranog hemoglobina (A1C). Ovaj test krvi pokazuje vašu prosječnu razinu šećera u krvi u posljednja dva do tri mjeseca. Rezultati se tumače na sljedeći način:

• Ispod 5,7% je normalno.
• 5,7% do 6,4% je dijagnosticiran kao predijabetes.
• 6,5% ili više na dva odvojena testa ukazuje na dijabetes.

Ako A1C test nije dostupan ili ako imate određena stanja koja ometaju A1C test, vaš liječnik može koristiti sljedeće testove za dijagnosticiranje dijabetesa:

Slučajni test šećera u krvi. Vrijednosti šećera u krvi izražavaju se u miligramima šećera po decilitru (mg/dL) ili milimolima šećera po litri (mmol/L) krvi. Bez obzira na to kada ste zadnji put jeli, razina od 200 mg/dL (11,1 mmol/L) ili viša ukazuje na dijabetes, osobito ako imate i znakove i simptome dijabetesa, kao što su učestalo mokrenje i jaka žeđ.

Ispitivanje šećera u krvi natašte. Uzorak krvi uzima se nakon noćnog gladovanja. Rezultati se tumače na sljedeći način:

• Manje od 100 mg/dL (5,6 mmol/L) je normalno.
• 100 do 125 mg/dL (5,6 do 6,9 mmol/L) dijagnosticira se kao predijabetes.
• 126 mg/dL (7 mmol/L) ili više na dva odvojena testa dijagnosticira se kao dijabetes.

Oralni test tolerancije glukoze. Ovaj test se rjeđe koristi od ostalih, osim tijekom trudnoće. Morat ćete postiti preko noći i zatim popiti slatku tekućinu u liječničkoj ordinaciji. Sljedeća dva sata povremeno se mjeri razina šećera u krvi. Rezultati se tumače na sljedeći način:

• Manje od 140 mg/dL (7,8 mmol/L) je normalno.
• 140 do 199 mg/dL (7,8 mmol/L i 11,0 mmol/L) dijagnosticira se kao predijabetes.
• 200 mg/dL (11,1 mmol/L) ili više nakon dva sata ukazuje na dijabetes.

Probir. Rutinski probir s dijagnostičkim testovima za dijabetes tipa 2 preporučuje se kod svih odraslih osoba u dobi od 45 godina ili starijih i u sljedećim skupinama:

• Osobe mlađe od 45 godina koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili su pretile i imaju jedan ili više čimbenika rizika povezanih s dijabetesom
• Žene koje su imale gestacijski dijabetes
• Osobe kojima je dijagnosticiran predijabetes
• Djeca koja imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost i koja u obitelji imaju dijabetes tipa 2 ili druge čimbenike rizika

Nakon dijagnoze

Ako vam je dijagnosticiran dijabetes, vaš liječnik ili pružatelj zdravstvenih usluga može napraviti druge testove kako bi razlikovao dijabetes tipa 1 od tipa 2 — budući da ova dva stanja često zahtijevaju različite tretmane.

Vaš liječnik će ponoviti test razine A1C najmanje dva puta godišnje i kada dođe do bilo kakvih promjena u liječenju. Ciljani A1C ciljevi razlikuju se ovisno o vašoj dobi i drugim čimbenicima. Za većinu ljudi, preporučena razina A1C je ispod 7%.

Također ćete primati redovite dijagnostičke testove za provjeru komplikacija dijabetesa ili komorbiditeta.

Liječenje

Liječenje dijabetesa tipa 2 uključuje:

• Zdrava prehrana
• Redovita tjelovježba
• Gubitak težine
• Moguće, lijekovi za dijabetes ili inzulinska terapija
• Praćenje šećera u krvi

Ovi koraci pomoći će vam da razinu šećera u krvi održite bliže normalnoj, što može odgoditi ili spriječiti komplikacije.

Zdrava prehrana

Suprotno uvriježenom mišljenju, ne postoji posebna dijeta za dijabetes. Međutim, važno je svoju prehranu usredotočiti na:

• Redoviti raspored obroka i zdravih međuobroka
• Manje veličine porcija
• Više hrane bogate vlaknima, poput voća, povrća bez škroba i cjelovitih žitarica
• Manje rafiniranih žitarica, škrobnog povrća i slatkiša
• Skromne porcije nemasnih mliječnih proizvoda, nemasnog mesa i ribe
• Zdrava ulja za kuhanje, poput maslinovog ili uljane repice
• Manje kalorija

Tjelesna aktivnost

Tjelovježba je važna za mršavljenje ili održavanje zdrave težine. Također pomaže u regulaciji razine šećera u krvi. Razgovarajte sa svojim liječnikom primarne zdravstvene zaštite prije nego započnete ili promijenite program vježbanja kako biste bili sigurni da su aktivnosti sigurne za vas.

Aerobne vježbe. Odaberite aerobnu vježbu u kojoj uživate, poput hodanja, plivanja, vožnje bicikla ili trčanja. Odrasli bi trebali težiti 30 minuta ili više umjerene aerobne vježbe većinu dana u tjednu ili barem 150 minuta tjedno. Djeca bi trebala imati 60 minuta umjerene do snažne aerobne vježbe dnevno.

Vježbe otpora. Vježbe otpora povećavaju vašu snagu, ravnotežu i sposobnost da lakše obavljate svakodnevne životne aktivnosti. Trening otpora uključuje dizanje utega, jogu i gimnastiku.

Odrasle osobe koje boluju od dijabetesa tipa 2 trebale bi težiti dva do tri treninga s otporom svaki tjedan. Djeca bi se trebala baviti aktivnostima koje jačaju snagu i fleksibilnost najmanje tri dana u tjednu. To može uključivati vježbe otpora, sport i penjanje na spravama na dječjim igralištima.

Ograničite neaktivnost. Prekid dugih razdoblja neaktivnosti, poput sjedenja za računalom, može pomoći u kontroli razine šećera u krvi. Svakih 30 minuta odvojite nekoliko minuta za stajanje, šetnju ili neku laganu aktivnost.

Gubitak težine

Gubitak težine rezultira boljom kontrolom razine šećera u krvi, kolesterola, triglicerida i krvnog tlaka. Ako imate prekomjernu tjelesnu težinu, možda ćete početi primjećivati poboljšanja ovih čimbenika nakon što izgubite samo 5% tjelesne težine. Međutim, što više kilograma gubite, veća je korist za vaše zdravlje i liječenje bolesti.

Vaš liječnik ili dijetetičar može vam pomoći da postavite odgovarajuće ciljeve mršavljenja i potaknuti promjene načina života kako biste ih lakše postigli.

Praćenje šećera u krvi

Vaš liječnik će vam savjetovati koliko često trebate provjeravati razinu šećera u krvi kako biste bili sigurni da ostajete unutar ciljanog raspona. Možda ćete ga, na primjer, morati provjeriti jednom dnevno i prije ili poslije vježbanja. Ako uzimate inzulin, možda ćete to morati učiniti više puta dnevno.

Praćenje se obično provodi malim uređajem za kućnu upotrebu koji se zove mjerač glukoze u krvi, a koji mjeri količinu šećera u kapi vaše krvi. Trebali biste voditi evidenciju svojih mjerenja kako biste je podijelili sa svojim zdravstvenim timom.

Kontinuirano praćenje glukoze je elektronički sustav koji bilježi razinu glukoze svakih nekoliko minuta sa senzora postavljenog ispod vaše kože. Informacije se mogu prenijeti na mobilni uređaj kao što je vaš telefon, a sustav može poslati upozorenja kada su razine previsoke ili preniske.

Trudnoća

Žene s dijabetesom tipa 2 vjerojatno će morati promijeniti svoje planove liječenja i pridržavati se dijete koja pažljivo kontrolira unos ugljikohidrata. Mnoge će žene trebati terapiju inzulinom tijekom trudnoće i možda će morati prekinuti druge tretmane, poput lijekova za krvni tlak.

Tijekom trudnoće postoji povećan rizik od razvoja dijabetičke retinopatije ili pogoršanja stanja. Ako ste trudni ili planirate trudnoću, posjetite oftalmologa tijekom svakog tromjesečja trudnoće, godinu dana nakon poroda ili prema savjetu.

Znakovi nevolje

Redovito praćenje razine šećera u krvi važno je kako biste izbjegli ozbiljne komplikacije. Također, budite svjesni znakova i simptoma koji mogu ukazivati na nepravilne razine šećera u krvi i potrebu za hitnom skrbi:

Visoki šećer u krvi (hiperglikemija). Konzumiranje određene hrane ili previše hrane, bolest ili neuzimanje lijekova u pravo vrijeme mogu uzrokovati visok šećer u krvi. Znakovi i simptomi uključuju:

• Učestalo mokrenje
• Pojačana žeđ
• Suha usta
• Zamagljen vid
• Umor
• Glavobolja

Hiperglikemijski hiperosmolarni nekatotički sindrom (HHNS). Ovo po život opasno stanje uključuje očitanje šećera u krvi veće od 600 mg/dL (33,3 mmol/L). HHNS može biti vjerojatniji ako imate infekciju, ne uzimate propisane lijekove ili uzimate određene steroide ili lijekove koji uzrokuju učestalo mokrenje. Znakovi i simptomi uključuju:

• Suha usta
• Ekstremna žeđ
• Pospanost
• Zbunjenost
• Tamni urin
• Napadaji

Dijabetička ketoacidoza. Dijabetička ketoacidoza se javlja kada nedostatak inzulina rezultira time da tijelo razgrađuje mast za gorivo umjesto šećera. To rezultira nakupljanjem kiselina koje se nazivaju ketoni u krvotoku. Okidači dijabetičke ketoacidoze uključuju određene bolesti, trudnoću, traumu i lijekove — uključujući lijekove za dijabetes koji se nazivaju SGLT2 inhibitori.

Iako je dijabetička ketoacidoza obično manje teška kod dijabetesa tipa 2, toksičnost kiselina može biti opasna po život. Uz znakove i simptome hipoglikemije, kao što su učestalo mokrenje i pojačana žeđ, ketoacidoza može rezultirati:

• Mučnina
• Povraćanje
• Bolovi u trbuhu
• Kratkoća daha
• Dah s mirisom voća

Niska razina šećera u krvi. Ako razina šećera u krvi padne ispod ciljanog raspona, to je poznato kao niska razina šećera u krvi (hipoglikemija). Razina šećera u krvi može pasti iz mnogo razloga, uključujući preskakanje obroka, nenamjerno uzimanje više lijekova nego inače ili veća fizička aktivnost nego inače. Znakovi i simptomi uključuju:

• Znojenje
• Drhtavost
• Slabost
• Glad
• Razdražljivost
• Vrtoglavica
• Glavobolja
• Zamagljen vid
• Lupanje srca
• Nerazgovjetan govor
• Pospanost
• Zbunjenost

Ako imate znakove ili simptome niske razine šećera u krvi, popijte ili pojedite nešto što će vam brzo podići razinu šećera u krvi — voćni sok, tablete glukoze, tvrdi slatkiš ili neki drugi izvor šećera. Ponovno testirajte krv za 15 minuta. Ako razine nisu na ciljanoj razini, ponovite unos šećera. Pojedite obrok nakon što se razine vrate u normalu.

Ako izgubite svijest, morat ćete hitno primiti injekciju glukagona, hormona koji potiče otpuštanje šećera u krv.