Anksioznost

Povremena tjeskoba normalan je dio života. Međutim, osobe s anksioznim poremećajima često imaju intenzivnu, pretjeranu i upornu zabrinutost i strah od svakodnevnih situacija. Često, anksiozni poremećaji uključuju ponavljane epizode iznenadnih osjećaja intenzivne tjeskobe i straha ili užasa koji dosežu vrhunac unutar nekoliko minuta (napadi panike).

Ovi osjećaji tjeskobe i panike ometaju svakodnevne aktivnosti, teško ih je kontrolirati, nerazmjerni su stvarnoj opasnosti i mogu trajati dugo. Možda počnete izbjegavati mjesta ili situacije kako biste spriječili te osjećaje. Simptomi se mogu pojaviti u djetinjstvu ili tinejdžerskim godinama i nastaviti u odrasloj dobi.

Primjeri anksioznih poremećaja uključuju generalizirani anksiozni poremećaj, socijalni anksiozni poremećaj (socijalna fobija), specifične fobije i separacijski anksiozni poremećaj. Možete imati više od jednog anksioznog poremećaja. Ponekad je anksioznost posljedica medicinskog stanja koje zahtijeva liječenje.

Koji god oblik anksioznosti imate, liječenje može pomoći.

Simptomi anksioznosti

Uobičajeni znakovi i simptomi anksioznosti uključuju:

• Osjećaj nervoze, nemira ili napetosti
• Osjećaj nadolazeće opasnosti, panike ili propasti
• Ubrzan rad srca
• Ubrzano disanje (hiperventilacija)
• Znojenje
• Drhtanje
• Osjećaj slabosti ili umora
• Poteškoće s koncentracijom ili razmišljanjem o bilo čemu drugom osim o trenutnoj brizi
• Poteškoće sa spavanjem
• Doživljavanje gastrointestinalnih (GI) problema
• Poteškoće s kontroliranjem brige
• Poriv za izbjegavanjem stvari koje izazivaju tjeskobu

Postoji nekoliko vrsta anksioznih poremećaja:

• Agorafobija vrsta je anksioznog poremećaja u kojem se bojite i često izbjegavate mjesta ili situacije koje bi mogle izazvati paniku i učiniti da se osjećate zarobljeni, bespomoćni ili posramljeni.
• Anksiozni poremećaj uzrokovan zdravstvenim stanjem uključuje simptome intenzivne tjeskobe ili panike koji su izravno uzrokovani fizičkim zdravstvenim problemom.
• Generalizirani anksiozni poremećaj uključuje stalnu i pretjeranu tjeskobu i brigu o aktivnostima ili događajima, čak i o uobičajenim, rutinskim problemima. Briga je nesrazmjerna stvarnim okolnostima, teško ju je kontrolirati i utječe na to kako se fizički osjećate. Često se pojavljuje uz druge anksiozne poremećaje ili depresiju.
• Panični poremećaj uključuje ponovljene epizode iznenadnih osjećaja intenzivne tjeskobe i straha ili užasa koji dosežu vrhunac unutar nekoliko minuta (napadaji panike). Možete imati osjećaj nadolazeće katastrofe, otežano disanje, bol u prsima ili ubrzano titranje i lupanje srca (palpitacije srca). Ovi napadi panike mogu dovesti do brige da će se ponoviti ili do izbjegavanja situacija u kojima su se dogodili.
• Selektivni mutizam je dosljedan neuspjeh djece da govore u određenim situacijama, kao što je škola, čak i kada mogu govoriti u drugim situacijama, kao što je kod kuće s bliskim članovima obitelji. To može utjecati na školu, posao i društveno funkcioniranje.
• Separacijski anksiozni poremećaj je poremećaj u djetinjstvu karakteriziran tjeskobom koja je pretjerana za djetetovu razvojnu razinu i povezana je s odvajanjem od roditelja ili drugih osoba koji imaju ulogu skrbnika.
• Socijalni anksiozni poremećaj (socijalna fobija) uključuje visoku razinu tjeskobe, straha i izbjegavanje društvenih situacija zbog osjećaja neugode, samosvijesti i zabrinutosti da će vas drugi negativno osuđivati ili promatrati.
• Specifične fobije karakterizira velika tjeskoba kada ste izloženi određenom predmetu ili situaciji i želja da to izbjegnete. Fobije kod nekih ljudi izazivaju napade panike.
• Supstancama izazvan anksiozni poremećaj karakteriziraju simptomi intenzivne tjeskobe ili panike koji su izravna posljedica zlouporabe droga, uzimanja lijekova, izlaganja otrovnim tvarima ili odvikavanja od droga.
• Drugi specificirani anksiozni poremećaji i nespecificirani anksiozni poremećaji su pojmovi za anksioznost ili fobije koje ne zadovoljavaju točne kriterije za bilo koje druge anksiozne poremećaje, ali su dovoljno značajne da budu uznemirujuće i ometajuće.

Kada posjetiti liječnika

Obratite se svom liječniku ako:

• Osjećate da previše brinete i da to ometa vaš posao, veze (odnose) ili druge dijelove vašeg života
• Vaš strah, briga ili tjeskoba vas uznemiruju i teško ih je kontrolirati
• Osjećate se depresivno, imate problema s konzumiranjem alkohola ili droga ili imate drugih mentalnih problema uz tjeskobu
• Mislite da bi vaša tjeskoba mogla biti povezana s fizičkim zdravstvenim problemom
• Imate suicidalne misli ili ponašanje ako je to slučaj, odmah potražite hitnu pomoć

Vaše brige možda neće nestati same od sebe, a s vremenom mogu postati još gore ako ne potražite pomoć. Posjetite svog liječnika ili stručnjaka za mentalno zdravlje prije nego što se vaša tjeskoba pogorša. Lakše je liječiti ako se pomoć dobije rano.

Uzroci anksioznosti

Uzroci anksioznih poremećaja nisu u potpunosti razjašnjeni. Čini se da životna iskustva poput traumatskih događaja izazivaju anksiozne poremećaje kod ljudi koji su već skloni anksioznosti. Naslijeđene osobine također mogu biti faktor.

Medicinski uzroci

Za neke ljude anksioznost može biti povezana s već postojećim zdravstvenim problemom. U nekim slučajevima, znakovi i simptomi anksioznosti prvi su pokazatelji određene medicinske bolesti. Ako vaš liječnik posumnja da vaša anksioznost može imati medicinski uzrok, liječnik može naručiti testove kako bi potražili znakove problema.

Primjeri zdravstvenih problema koji se mogu povezati s anksioznošću uključuju:

• Bolest srca
• Dijabetes
• Problemi sa štitnjačom, kao što je hipertireoza
• Respiratorni poremećaji, poput kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) i astme
• Zlouporaba droga ili odvikavanje
• Odvikavanje od alkohola, lijekova protiv anksioznosti (benzodiazepina) ili drugih lijekova
• Kronična bol ili sindrom iritabilnog crijeva
• Rijetki tumori koji proizvode određene hormone borbe ili bijega

Ponekad anksioznost može biti nuspojava određenih lijekova.

Moguće je da vaša anksioznost može biti posljedica temeljnog zdravstvenog stanja ako:

• Nemate nijednog krvnog srodnika (kao što je roditelj ili brat ili sestra) s anksioznim poremećajem
• Kao dijete niste imali anksiozni poremećaj
• Određene stvari ili situacije ne izbjegavate zbog tjeskobe
• Imate iznenadnu pojavu tjeskobe koja se ne čini povezanom sa životnim događajima i niste imali prethodnu povijest tjeskobe

Faktori rizika za razvijanje anksioznosti

Ovi faktori mogu povećati rizik od razvoja anksioznog poremećaja:

• Trauma. Djeca koja su pretrpjela zlostavljanje ili traumu ili su svjedočila traumatičnim događajima imaju veći rizik od razvoja anksioznog poremećaja u nekom trenutku života. Odrasli koji dožive traumatski događaj također mogu razviti anksiozne poremećaje.
• Stres uzrokovan bolešću. Zdravstveno stanje ili ozbiljna bolest može izazvati značajnu zabrinutost oko pitanja kao što su vaše liječenje i vaša budućnost.
• Akumulacija stresa. Veliki događaj ili gomilanje manjih stresnih životnih situacija može izazvati pretjeranu tjeskobu, na primjer, smrt u obitelji, stres na poslu ili stalna briga o financijama.
• Osobnost. Osobe s određenim tipovima osobnosti sklonije su anksioznim poremećajima od ostalih.
• Drugi poremećaji mentalnog zdravlja. Osobe s drugim poremećajima mentalnog zdravlja, kao što je depresija, često također imaju anksiozni poremećaj.
• Imati krvne srodnike s anksioznim poremećajem. Anksiozni poremećaji mogu se javljati u obiteljima i biti nasljedni.
• Droga ili alkohol. Konzumacija ili zlouporaba droga ili alkohola ili odvikavanje mogu uzrokovati ili pogoršati tjeskobu.

Komplikacije

Bolovanje od anksioznog poremećaja može dovesti do, ili pogoršati, druga psihička i tjelesna stanja, kao što su:

• Depresija (koja se često javlja uz anksiozni poremećaj) ili drugi poremećaji mentalnog zdravlja
• Zloupotreba supstanci
• Problemi sa spavanjem (nesanica)
• Problemi s probavom ili crijevima
• Glavobolje i kronična bol
• Društvena izolacija
• Problemi s funkcioniranjem u školi ili na poslu
• Loša kvaliteta života
• Samoubojstvo

Prevencija

Ne postoji način da se sa sigurnošću predvidi što će uzrokovati da netko razvije anksiozni poremećaj, ali možete poduzeti korake kako biste smanjili utjecaj simptoma ako ste zabrinuti:

• Rano potražite pomoć. Anksioznost, kao i mnoga druga stanja mentalnog zdravlja, može biti teže liječiti ako čekate predugo.
• Ostanite aktivni. Sudjelujte u aktivnostima u kojima uživate i u kojima se osjećate dobro. Uživajte u društvenoj interakciji i brižnim odnosima koji mogu umanjiti vaše brige.
• Izbjegavajte upotrebu alkohola ili droga. Konzumacija alkohola i droga može uzrokovati ili pogoršati tjeskobu. Ako ste ovisni o bilo kojoj od ovih tvari, prestanak pušenja može vas učiniti tjeskobnim. Ako ne možete sami prestati, posjetite liječnika ili pronađite grupu za podršku koja će vam pomoći.