Giht

Šta je giht?

Giht je čest oblik upale artritisa koji je vrlo bolan. Obično zahvaća jedan po jedan zglob (često zglob nožnog palca). Postoje razdoblja kada se simptomi pogoršavaju i razdoblja kada nema simptoma, poznata kao remisija. Ponovljeni napadi gihta mogu dovesti do gihtnog artritisa, oblika artritisa koji se pogoršava.

Ne postoji lijek za giht, ali možete učinkovito liječiti i kontrolirati stanje lijekovima i strategijama samokontrole.

Koji su znakovi i simptomi gihta?

Napadi gihta počinju iznenada i mogu potrajati danima ili tjednima. Nakon ovih napada slijede duga razdoblja remisije—tjednima, mjesecima ili godinama—bez simptoma prije nego što započne novi napad. Giht se obično javlja samo u jednom zglobu. Često u nožnom palcu. Uz nožni palac, zglobovi koji su obično zahvaćeni su mali nožni prst, gležanj i koljeno.

Simptomi u zahvaćenom zglobu (zglobovima) mogu uključivati:

• Jaku bol
• Oticanje
• Crvenilo
• Toplinu

Šta uzrokuje giht?

Giht je uzrokovan stanjem poznatim kao hiperurikemija, kada u tijelu ima previše mokraćne kiseline. Tijelo proizvodi mokraćnu kiselinu kada razgrađuje purine koji se nalaze u vašem tijelu i hrani koju jedete. Kada je u tijelu previše mokraćne kiseline, kristali mokraćne kiseline (mononatrijev urat) mogu se nakupiti u zglobovima, tekućinama i tkivima unutar tijela. Hiperurikemija ne uzrokuje uvijek giht, a hiperurikemiju bez simptoma gihta nije potrebno liječiti.

Koji uzroci povećavaju šanse za nastanak giht-a?

Sljedeće stavke povećavaju vjerojatnoću da ćete razviti hiperurikemiju, koja uzrokuje giht:

• Ako se muški pol
• Ako ste gojazni (pretili)
• Imati određena zdravstvena stanja, uključujući:
  • Kongestivno zatajenje srca
  • Hipertenzija (visoki krvni tlak)
  • Inzulinska rezistencija
  • Metabolični sindrom
  • Dijabetes
  • Slab rad bubrega
• Korištenje određenih lijekova, poput diuretika (tableta za izmokravanje).
• Konzumiranje alkohola. Rizik od gihta je veći što se povećava konzumacija alkohola.
• Jedenje ili pijenje hrane i pića s visokim udjelom fruktoze (vrste šećera).
• Prehrana bogata purinima, koje tijelo razgrađuje u mokraćnu kiselinu. Namirnice bogate purinima uključuju crveno meso, meso organa i neke vrste morskih plodova, kao što su inćuni, sardine, dagnje, jakobove kapice, pastrva i tuna.

Kako se postavlja dijagnoza gihta?

Liječnik dijagnosticira giht procjenjujući vaše simptome i rezultate vašeg fizičkog pregleda, rendgenskih snimaka i laboratorijskih pretraga. Giht se može dijagnosticirati samo tijekom napadaja kada je zglob vruć, otečen i bolan i kada se laboratorijskim testom pronađu kristali mokraćne kiseline u zahvaćenom zglobu.

Tko treba postaviti dijagnozu i liječiti giht?

Bolest treba dijagnosticirati i liječiti liječnik ili tim liječnika specijaliziranih za liječenje bolesnika s gihtom. Ovo je važno jer znakovi i simptomi gihta nisu specifični i mogu izgledati kao znakovi i simptomi drugih upalnih bolesti. Liječnici koji se specijaliziraju za giht i druge oblike artritisa nazivaju se reumatolozi. Nakon što reumatolog dijagnosticira i učinkovito izliječi vaš giht, liječnik primarne zdravstvene zaštite obično može pratiti vaše stanje i pomoći vam u upravljanju gihtom.

Kako se liječi giht?

Giht se može učinkovito liječiti i kontrolirati medicinskim liječenjem i strategijama samokontrole.

• Upravljajte boli od giht-a. Liječenje gihta sastoji se od nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) poput ibuprofena, steroida i protuupalnog lijeka kolhicina.
• Spriječite buduće napade gihta. Promjene u prehrani i načinu života, kao što su gubitak težine, ograničavanje alkohola, izbjegavanja hrane koja je bogata purin-om (kao što je crveno meso ili organsko meso), mogu pomoći u sprječavanju budućih napada. Promjena ili prestanak uzimanja lijekova povezanih s hiperurikemijom (poput diuretika) također može pomoći.
• Spriječite nastanak tofija i bubrežnih kamenaca kao rezultat kronično visokih razina mokraćne kiseline. Tofi su tvrde naslage mokraćne kiseline ispod kože. Za osobe s čestim akutnim napadima ili kroničnim gihtom, liječnici mogu preporučiti preventivnu terapiju za snižavanje razine mokraćne kiseline u krvi korištenjem lijekova kao što su alopurinol, febuksostat i peglotikaza.

Osim medicinskog liječenja, giht možete kontrolirati strategijama samokontrole. Samokontrola je ono što činite iz dana u dan kako biste upravljali svojim stanjem i ostali zdravi, poput odabira zdravog načina života. Strategije samokontrole opisane u nastavku dokazano smanjuju bol, tako da možete nastaviti s aktivnostima koje su vam važne.

Kako mogu kontrolirati giht i poboljšati kvalitetu života?

Giht utječe na mnoge aspekte svakodnevnog života, uključujući posao i aktivnosti u slobodno vrijeme. Srećom, postoje mnoge jeftine strategije samokontrole koje dokazano poboljšavaju kvalitetu života osoba s gihtom.

Za giht posebno:

• Hranite se zdravo. Izbjegavajte hranu koja može izazvati napad gihta, uključujući hranu s visokim udjelom purina (poput prehrane bogate crvenim mesom, organskim mesom i morskim plodovima) i ograničite unos alkohola (posebno piva i žestokih pića).

CDC-jev program za artritis preporučuje pet strategija samokontrole za upravljanje artritisom i njegovim simptomima. Ovo također može pomoći kod gihta.

• Naučite vještine samoupravljanja. Pridružite se kursu (edukaciji) o samokontroli koji pomaže osobama s artritisom i drugim kroničnim stanjima ili pronađite kurs na internetu kako bi shvatili kako artritis utječe na vaše živote i povećali vaše samopouzdanje u kontroliranju simptoma i dobrom životu.
• Budite fizički aktivni. Stručnjaci preporučuju odraslim osobama 150 minuta tjedno barem umjerene tjelesne aktivnosti. Svaka minuta aktivnosti je važna, a bilo kakva aktivnost je bolja od nikakve. Preporučene umjerene aktivnosti uključuju hodanje, plivanje ili vožnju biciklom. Redovita tjelesna aktivnost također može smanjiti rizik od razvoja drugih kroničnih bolesti poput srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa.
  • Idite na učinkovite programe tjelesne aktivnosti. Za ljude koji se brinu da bi tjelesna aktivnost mogla pogoršati artritis ili nisu sigurni kako sigurno vježbati, sudjelovanje u programima tjelesne aktivnosti može pomoći u smanjenju boli i invaliditeta povezanih s artritisom te poboljšati raspoloženje i sposobnost kretanja. Ovi tečajevi mogu pomoći osobama s artritisom da se osjećaju bolje.
• Posavjetujte se sa svojim liječnikom. Možete igrati aktivnu ulogu u kontroli svog artritisa tako što ćete dolaziti na redovite preglede kod svog liječnika i pridržavati se preporučenog plana liječenja. Ovo je posebno važno ako imate i druga kronična stanja, poput dijabetesa ili srčanih bolesti.
• Smršavite. Za osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretile, gubitak težine smanjuje pritisak na zglobove, osobito na zglobove koji nose težinu poput kukova i koljena. Postizanje ili održavanje zdrave težine može ublažiti bol, poboljšati funkciju i usporiti napredovanje artritisa.
• Čuvajte svoje zglobove. Ozljede zglobova mogu uzrokovati ili pogoršati artritis. Birajte aktivnosti koje su lake za zglobove poput hodanja, vožnje bicikla i plivanja. Ove aktivnosti imaju nizak rizik od ozljeda i ne uvijaju niti stavljaju previše stresa na zglobove.